Nazad na: Dvojno knjigovodstvo
“Točnost u malim stvarima ključ je pouzdanosti u velikima.” — Charles Simmons
“Odgovornost je znati što je važno i nikada to ne prepustiti slučaju.“
1. Izvadak iz sudskog registra
Kako bi klijent predstavio svoju gospodarsku djelatnost, treba nam uvid u izvadak iz sudskog ili drugog registra ili ovjerenu kopiju:
– ne starije od tri mjeseca ili
– napraviti neposredan uvid na internetskoj stranici sudskog registra (ili nekog drugog ovisi o pravnoj osobnosti klijenta) – na tom izvatku zabilježiti datum i vrijeme uvida i ime i prezime osobe koja je uvid napravila.
Trenutno, na stranicama sudskog registra moguće je bilo kome i bez plaćanja pristojbi kreirati izvadak ovjeren kao generirani elektronički zapis.
Ovjereni (službeni) izvadak iz sudskog registra može se ishoditi putem internetske stranice Sudskog registra kao javna isprava (e-izvadak). Aktivni izvadak sadrži trenutno važeće podatke o odabranom subjektu upisa, a povijesni izvadak i sve podatke koji su vrijedili od osnivanja subjekta do danas. Odabir opcije aktivnog i povijesnog e-izvatka ovisi o potrebi njegova korištenja u pravnom prometu.
Za ishođenje e-izvatka treba pokrenuti tražilicu sudskog registra upisom OIB-a, MBS-a ili drugih podataka subjekta, otvoriti podatke o subjektu te u lijevom izborniku Zbirka isprava i izvadci odaberite željeni izvadak. Odabrani izvadak će se prikazati kako bi provjerili da li odabrana opcija sadrži potrebne podatke. Pri desnom vrhu stranice s prikazom izvatka nalaze se dva navigacijska gumba Preuzmi izvadak i Službeni izvadak.
Gumb Preuzmi izvadak služi za pregled izvatka u internetskim preglednicima koji ne podržavaju prikaz izvatka u pregledniku.
Gumb Službeni izvadak vodi na sljedeći korak izdavanja izvatka gdje se u zahtjev upisuje kontakt e-mail adresa te se podnositelja preusmjerava na preuzimanje službenog izvatka. Za izvadak se ne plaća sudska pristojba. Izvadak se može preuzeti odmah putem gumba Preuzmi izvadak koji se prikaže na ekranu ili preko poveznice koju podnositelj dobije na adresu e-pošte koju je naveo u zahtjevu.
Izvadak možete i nadalje ishoditi na trgovačkom sudu ili kod javnog bilježnika.
e-Izvadak je pravno valjana isprava i kad je ispisan na papiru, uz provjeru njegove vjerodostojnosti na mrežnim stranicama. Elektronički zapisi e-izvatka čuvaju se 3 mjeseca od trenutka generiranja te se u tom roku može obaviti provjera vjerodostojnosti putem stranice Provjera dokumenta, upisivanjem broja zapisa i kontrolnog broja otisnutih na dnu e-izvatka. Nakon isteka roka za čuvanje generirani elektronički zapisi za provjeru se brišu i više nije moguće provjeriti vjerodostojnost, no to ne utječe na vjerodostojnost preuzetog elektroničkog izvornika.
Objave subjekta upisa
Za izradu objave subjekta upisa predlagatelj sudu mora dostaviti pismeni podnesak s objavom i elektroničku kopiju teksta objave koja je pogodna za objavu na internetskoj stranici sudskog registra.
Objave subjekata upisa na stranici sudskog registara se objavljuju bez slika, tablica ili lista u jedinstvenom pismu i veličini, bez bold, italic i drugih modifikatora i stoga moraju biti pripremljene u skladu s tim ograničenjima.
Kada god je moguće, predlagatelj bi objavu trebao formirati na stranici sudskog registra dostupnoj putem izbornika “Predaja objava“.
Stranica omogućava da se na jednom mjestu sistematizirano upišu svi podaci potrebni za predaju objave, automatski obavlja elektroničku dostavu sudu i nudi mogućnost ispisa papirnatog podneska kojeg predlagatelj po zakonu mora potpisati i dostaviti sudu. Predaja objave putem stranice teče u tri koraka:
1. U prvom koraku predlagatelj mora upisati svoju email adresu i rješavanjem sigurnosne zagonetke potvrditi da je stvarna osoba. Po ispravnom upisu oba podatka, predlagatelju se prikazuje forma za upis podataka o samoj objavi i šalje email poruka s poveznicom pomoću koje u bilo kojem trenutku prije objave može ponovo pristupiti upisanim podacima i po potrebi ih promijeniti ili doraditi.
2. U drugom koraku predlagatelj na formi za upis podataka upisuje MBS, OIB i naziv subjekta za koji se radi objava, odabire vrstu objave i upisuje sami tekst objave. Upisane podatke u bilo kojem trenutku može pospremiti. Pospremljenim podacima kasnije ponovo može pristupiti putem poveznice iz prvog koraka. Kada su svi podaci ispravno upisani, predlagatelj ispisuje papirnatu kopiju podneska za predaju na sud.
3. U trećem koraku predlagatelj predaje papirnatu kopiju podneska i potvrdu o uplati troškova objave sudskom registru. Službenik registra pregledava predane dokumente i kada zaključi da su ispravni odobrava objavu predanog teksta na stranici sudskog registra. Nakon ovog koraka, predlagatelj više ne može mijenjati podatke upisane u drugom koraku.
Ukoliko je iz bilo kojeg razloga nemoguće koristiti stranicu za predaju elektroničke kopije objava, predlagatelj sudu u trećem koraku može dostaviti papirnati podnesak koji je sam sastavio i elektroničku kopiju teksta objave na USB memoriji, CD-u, DVD-u i sl. mediju. Elektronička kopija mora sadržavati samo tekst objave, spremljene u obliku:
plain-text TXT datoteke u UTF-8 ili WIN1250 encodingu,
DOC ili DOCX datoteke bez formatiranja koje se ne može spremiti u plain-text formatu.
Sudski registar može odbiti datoteke koje ne zadovoljavaju ova pravila!
Ovim načinom nije moguće provoditi prijave za osnivanje ili promjenu podataka subjekta, budući da se iste i dalje zaprimaju samo u pisanom obliku.
U smislu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o trgovačkim društvima na internetskoj stranici se objavljuju:
– odluka o prestanku društva, ako takvu odluku donosi glavna skupština
– poziv vjerovnicima da prijave svoje tražbine
– nakana sniženja temeljnog kapitala u društvima s ograničenom odgovornošću
– odluku o prestanku društva s ograničenom odgovornošću
– poziv članovima i vjerovnicima pripojenoga društva da u primjerenome roku, koji mora iznositi najmanje mjesec dana, prijave svoje zahtjeve
– obavijest o tome da je plan podjele dostavljen sudskom registru
– druge podatke ili priopćenja subjekata
Objave podataka i priopćenja subjekata upisa na internetskoj stranici na kojoj se nalazi registar zamjenjuju objavu u “Narodnim novinama”.
Podneske sudu dostavlja osoba ovlaštena za zastupanje predlagatelja ili od njega ovlaštena osoba. Podnesak mora sadržavati:
Podatke o subjektu upisa:
MBS
OIB
Tvrtku/naziv
Vrstu objave koja može biti:
objava odluke glavne skupštine o prestanku društva
objava poziva vjerovnicima da prijave svoje tražbine
objava nakane o sniženju temeljnog kapitala
objava odluke o prestanku društva s ograničenom odgovornošću
poziv članovima i vjerovnicima pripojenog društva
obavijesti o tome da je plan podjele dostavljen sudskom registru
druge objave podataka i priopćenja subjekata
Podnesak potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje subjekta i uz njega obavezno prilaže:
Primjerak objave ispisan na papiru i u elektroničkom obliku
Dokaz o uplati sudske pristojbe
Uplata u iznosu od 13,27 € vrši se u korist državnog proračuna IBAN HR1210010051863000160,
model: 64, i pozivom na broj ovisno za koji Trgovački sud se odnosi.
Uredba o tarifi sudskih pristojbi
Neke od trenutnih tarifa su:
Za prijavu za upis u sudski registar plaća se pristojba od 13,27 eura.
Za prijavu za upis jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću u sudski registar, plaća se pristojba od 3,98 eura.
Za prijavu za upis koja se podnosi elektroničkim putem preko sustava e-Tvrtka pristojba se plaća u visini polovice propisanog iznosa pristojbe iz ovoga Tar. br.
Ne plaća se pristojba
– za zahtjev za upis i promjenu adrese elektroničke pošte subjekta upisa,
– za prijavu za upis promjene podataka poslovne adrese u sjedištu društva, osobnih podataka o predsjedniku i članovima nadzornog odbora te podataka o naknadno uplaćenim ulozima i uplatama subjekta upisa
– za izmijenjenu prijavu za upis koja je podnesena u skladu s pozivom registarskog suda da subjekt upisa u određenom roku promijeni tvrtku ili naziv i podnese izmijenjenu prijavu s odgovarajućim ispravama.
Za upis osnivanja plaća se pristojba od 39,82 eura.
Za upis osnivanja jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću plaća se pristojba od 3,98 eura.
Za upis promjene podataka plaća se pristojba od 19,91 euro.
Za upis promjene podataka jednostavnog društva s ograničenom odgovornošću plaća se pristojba od 3,98 eura.
Ne plaća se pristojba
– za upise u vezi sa stečajem i likvidacijom
– za upis promjene podataka poslovne adrese u sjedištu društva, osobnih podataka o predsjedniku i članovima nadzornog odbora, podataka o naknadno uplaćenim ulozima i uplatama te adrese elektroničke pošte subjekta upisa.
Za izdavanje preslika ili prijepisa iz sudskog registra po svakoj započetoj stranici plaća se pristojba od 0,66 eura.
Za izdavanje potvrda ili pisanih obavijesti o podacima iz sudskog registra plaća se pristojba od 1,33 eura.
Korisni link sa svim uputama, provjerama, pristupima i više toga.
2. Društveni ugovor ili Izjava o osnivanju
Obveza prikupljanja osnivačkog akta pravne osobe propisana je posljednjim izmjenama Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranju terorizma. No, ovi podaci neophodni su i za ispravno popunjavanje Knjige poslovnih udjela i započinjanje početne bilance (kontrola minimalno jednom godišnje prilikom sastavljanja godišnjeg financijskog izvješća).
Presliku osnivačkog akta moguće je za pravne osobe upisane u sudski registar u Republici Hrvatskoj pribaviti direktno od stranke ili obveznik može zatražiti uvid u podatke upisane u sudskom registru direktno od trgovačkog suda.
Navedeno proizlazi iz odredbe čl. 4. Zakona o sudskom registru.
Za društva koja su osnovana elektroničkim putem (e-Osnivanje) preslika osnivačkog akta može se preuzeti direktno sa stranice sudskog registra iz zbirke isprava, a za društva koja nisu osnovana elektroničkim putem potrebno je obratiti se Trgovačkom sudu podneskom.
Kada je riječ o stranim društvima (primjerice provođenje mjere dubinske analize za podružnicu registriranu u RH) tada bi se obveznik trebao obratiti upravi tog stranog društva kako bi prikupio osnivački akt od njih.
3. Obavijest o razvrstavanju prema NKD-u
Državni zavod za statistiku (DZS) vodi Registar poslovnih subjekata (RPS) na temelju Zakona o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti (NN, br. 98/94.), Odluke o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2025. – NKD 2025. (NN, br. 47/24.) i Pravilnika o razvrstavanju poslovnih subjekata prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2025. – NKD 2025. (NN, br. 81/24.).
Registar poslovnih subjekata obuhvaća pravne osobe, fizičke osobe koje obavljaju djelatnost u skladu s propisima, tijela javne vlasti (tijela državne uprave, druga državna tijela, jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, pravne osobe i druga tijela koja imaju javne ovlasti, pravne osobe čiji je osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne ili područne (regionalne) samouprave, pravne osobe koje obavljaju javnu službu, pravne osobe koje se na temelju posebnog propisa financiraju pretežito ili u cijelosti iz državnog proračuna ili iz proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave odnosno iz javnih sredstava (nameta, davanja i slično) te trgovačka društva u kojima Republika Hrvatska i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju zasebno ili zajedničko većinsko vlasništvo), razvrstane prema Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2025. – NKD-u 2025.
Pri upisu u Registar poslovnih subjekata Državni zavod za statistiku poslovnim subjektima i dijelovima poslovnih subjekata izdaje Obavijest o razvrstavanju poslovnih subjekata prema NKD-u 2025.
Napomena:
Počevši od 21. travnja 2018., za upis u Registar poslovnih subjekata ne plaća se naknada.
Za prijavu poslovnog subjekta potrebno je dostaviti:
1. ispunjen obrazac RPS-1, što ga je potpisala osoba koja je ispunila prijavu i rukovoditelj/ovlaštenik poslovnog subjekta. Obrazac možete preuzeti ovdje (PDF) ili ovdje (.DOC). Za lakši odabir glavne djelatnosti u točki 9. GLAVNA DJELATNOST (obrazac RPS-1) možete upotrebljavati NKD Pretraživač.
2. presliku rješenja nadležnog tijela o osnivanju i potvrdu o OIB-u na uvid.
Za prijavu dijela poslovnog subjekta potrebno je dostaviti:
1. ispunjen obrazac RPS-2, što ga je potpisala osoba koja je ispunila prijavu i rukovoditelj/ovlaštenik poslovnog subjekta. Obrazac možete preuzeti ovdje (PDF) ili ovdje (.DOC). Za lakši odabir glavne djelatnosti u točki 2. GLAVNA DJELATNOST (obrazac RPS-2) možete upotrebljavati NKD Pretraživač.
2. presliku Odluke o osnivanju dijela poslovnog subjekta ili rješenja ovlaštenog tijela o ispunjavanju zakonom propisanih uvjeta ili rješenja o upisu dijela poslovnog subjekta u posebni registar na uvid.
Poslovni subjekt podnosi prijavu za upis dijela poslovnog subjekta onda kada:
- u svom sastavu ima podružnicu, pogon i slično koji su upisani u registar kod nadležnog tijela
- u svom sastavu ima dijelove koji nisu upisani u registar kod nadležnog tijela, a na različitoj adresi odnosno u različitom sjedištu obavljaju istu ili različitu djelatnost ili su na istoj adresi odnosno u istom sjedištu obavljaju različitu djelatnost
- u svom sastavu ima urede, ispostave, postaje i slično utvrđeno propisom.
Navedenu dokumentaciju možete dostaviti osobno ili poštom na adresu Državni zavod za statistiku, Ulica kneza Branimira 19, 10 000 Zagreb ili elektroničkom poštom na adresu registar@dzs.hr.
Vrijeme za rad sa strankama je od 8:30 do 15:30 sati.
Sve informacije možete dobiti na telefon (+385 1) 48 93 501.
Kako promijeniti šifru djelatnosti poslovnog subjekta prema NKD-u 2025.?
Za promjenu šifre djelatnosti prema NKD-u 2025. potrebno je dostaviti ispunjen obrazac RPS-1, što ga je potpisala osoba koja je ispunila prijavu i rukovoditelj/ovlaštenik poslovnog subjekta.
U obrascu treba ispuniti i podatak broj 11 s financijskim podacima za novu djelatnost za posljednju godinu i napisati kratku molbu za promjenu šifre djelatnosti.
Osim ispunjenog obrasca RPS-1, na uvid je potrebno dostaviti i presliku povijesnog izvatka iz Sudskog registra u kojem se navodi djelatnost u koju se želite preregistrirati.
Kako prijaviti promjene u poslovnom subjektu kao što su promjena adrese, naziva poslovnog subjekta i slično?
Za Obavijest o razvrstavanju prema NKD-u 2025. s navedenim promjenama potrebno je dostaviti ispunjen obrazac RPS-1, što ga je potpisala osoba koja je ispunila prijavu i rukovoditelj/ovlaštenik poslovnog subjekta.
Osim ispunjenog obrasca RPS-1, na uvid je potrebno dostaviti i presliku povijesnog izvatka iz Sudskog registra ako je poslovni subjekt registriran pri Trgovačkom sudu i rješenje registarskog tijela ako je riječ o registriranju udruge, vjerske organizacije i slično.
Što je potrebno pripremiti kod otvaranja postupka stečaja pri podnošenju zahtjeva za dobivanje Obavijesti o razvrstavanju prema NKD-u 2025.?
Ako su sve prethodne promjene uredno prijavljene u Registru poslovnih subjekata, za dobivanje Obavijesti o razvrstavanju prema NKD-u 2025. za poslovni subjekt potrebno je dostaviti ispunjen obrazac RPS-1, što ga je potpisala osoba koja je ispunila prijavu i rukovoditelj/ovlaštenik poslovnog subjekta. Obrazac možete preuzeti ovdje (PDF) ili ovdje (.DOC).
Osim ispunjenog obrasca RPS-1, na uvid je potrebno dostaviti i presliku rješenja o pokretanju stečaja.
Što je potrebno pripremiti kod otvaranja postupka likvidacije pri podnošenju zahtjeva za dobivanje Obavijesti o razvrstavanju prema NKD-u 2025.?
Ako su sve prethodne promjene uredno prijavljene u Registar poslovnih subjekata, za dobivanje Obavijesti o razvrstavanju prema NKD-u 2025. za vaš poslovni subjekt potrebno je dostaviti ispunjen obrazac RPS-1, što ga je potpisala osoba koja je ispunila prijavu i rukovoditelj/ovlaštenik poslovnog subjekta.
Osim ispunjenog obrasca RPS-1, na uvid je potrebno dostaviti i presliku rješenja o otvaranju postupka likvidacije.
Što je potrebno pripremiti kod prestanka zbog zaključenja postupka stečaja pri podnošenju zahtjeva za dobivanje Obavijesti o razvrstavanju prema NKD-u 2025.?
Ako su sve prethodne promjene uredno prijavljene u RPS-u, za dobivanje Obavijesti o razvrstavanju prema NKD-u 2025. za vaš poslovni subjekt potrebno je dostaviti ispunjen obrazac RPS-1, što ga je potpisala osoba koja je ispunila prijavu i rukovoditelj/ovlaštenik poslovnog subjekta.
Osim ispunjenog obrasca RPS-1, potrebno je dostaviti na uvid i presliku rješenja o prestanku zbog zaključenja postupka stečaja.
Što je potrebno pripremiti kod prestanka zbog zaključenja postupka likvidacije pri podnošenju zahtjeva za dobivanje Obavijesti o razvrstavanju prema NKD-u 2025.
Ako su sve prethodne promjene uredno prijavljene u RPS-u, za dobivanje Obavijesti o razvrstavanju prema NKD-u 2025. za vaš poslovni subjekt potrebno je dostaviti ispunjen obrazac RPS-1, što ga je potpisala osoba koja je ispunila prijavu i rukovoditelj/ovlaštenik poslovnog subjekta.
Osim ispunjenog obrasca RPS-1, na uvid je potrebno dostaviti i presliku rješenja o prestanku zbog zaključenja postupka likvidacije.
Nacionalna klasifikacija djelatnosti 2025. – NKD 2025.
Od 1. siječnja 2025. primjenjuje se nova verzija Nacionalne klasifikacije djelatnosti 2025. ꟷ NKD-a 2025.
Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2025. ꟷ NKD 2025., koja sadržava strukturu nove klasifikacije i popis svih šifri djelatnosti, objavljena je u Narodnim novinama br. 47/24. (Odluka o Nacionalnoj klasifikaciji djelatnosti 2025. – NKD 2025.).
Više informacija o novoj verziji Nacionalne klasifikacije djelatnosti – NKD 2025 možete naći na internetskim stranicama Državnog zavoda za statistiku na poveznici Revizija NACE i NKD.
Popis svih šifri NKD 2025. kao i strukturu nove klasifikacije možete naći na poveznici NKD_2025_struktura, a pomoć u pretraživanju možete dobiti na poveznici NKD_pretraživač.
Napomena:
Za postojeće subjekte moguće je preuzeti nove Obavijesti o razvrstavanju prema NKD 2025. te treba provjeriti šti obuhvaća pretežita djelatnost po novoj nomenklaturi.
Koristan link sa uputama, obrascima, kontakt podacima i više od toga.
4. Izvadak iz Registra stvarnih vlasnika
Obveza upisa u Registar stvarnih vlasnika
Pravni subjekt osnovan nakon 1. prosinca 2019. godine dužan je upisati podatak o stvarnom vlasniku/vlasnicima u Registar najkasnije u roku od 30 dana od osnivanja pravnoga subjekta, a upravitelj trusta, koji je postao obveznik OIB-a u RH, u roku od 30 dana od dodjele OIB-a.
Za upis u Registar je ovlaštena osoba za zastupanje pravnoga subjekta ili opunomoćena osoba, odnosno upravitelj trusta ili opunomoćena osoba.
Registar vodi Fina u ime Ministarstva financija.
Tko se mora upisati u Registar
Pravni subjekti osnovani u Republici Hrvatskoj, kojima RH ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave nije jedini osnivač:
– Trgovačka društva
– Podružnice stranih trgovačkih društava
– Udruge
– Zaklade
– Ustanove
Tko se ne mora upisati u Registar
– Pravni subjekti kojima je jedini osnivač Republika Hrvatska ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
– Obrtnici, samostalna zanimanja, zadruge, umjetničke organizacije, političke stranke, vjerske zajednice, sindikati, komore, tijela državne uprave, udruge poslodavaca, stečajna masa, obiteljska poljoprivredna gospodarstva i drugi pravno ustrojbeni oblici koji nisu navedeni na popisu obveznika.
Obrasci za upis u Registar stvarnih vlasnika – zajedno sa uputama za popunjavanje mogu se preuzeti stranicama FINE
Obrazac RSV-1 za d.o.o., j.d.o.o., k.d., j.t.d., g.i.u. te podružnice stranih trgovačkih društava i ustanove
Obrazac RSV-2 za trgovačka društva organizirana kao d.d.
Obrazac RSV-3-II popunjavaju pravni subjekti organizirani kao udruge i zaklade
Obrazac RSV-4II popunjavaju trustovi
Upis u Registar stvarnih vlasnika je besplatan, a možete ga obaviti na jedan od ponuđenih načina.
1. Online servis za upis / preuzimanje izvatka
Registar stvarnih vlasnika (e-Građani)
Upis u Registar i preuzimanje izvatka može obaviti osoba ovlaštena za zastupanje pravnog subjekta ili opunomoćena osoba putem sustava e-Ovlaštenja. Za upis vam je potrebna vjerodajnica visoke razine sigurnosti (Fina kriptouređaj (USB stick), e-OI, kID certifikat) koja glasi na vaše ime. Ako posjedujete vjerodajnicu visoke razine sigurnosti, možete odmah pristupiti aplikaciji.
2. Fizičko mjesto za upis / preuzimanje izvatka
Fina poslovnice
Upis u Registar i preuzimanje izvatka u najbližoj poslovnici može obaviti osoba ovlaštena za zastupanje pravnog subjekta ili opunomoćena osoba. U obrazac, u rubriku za upis imena i prezimena osobe ovlaštene za upis podataka, treba upisati ime i prezime osobe koja isti dostavlja u Registar (osoba ovlaštena za zastupanje ili opunomoćena osoba). Uz popunjeni i potpisani obrazac obvezno treba priložiti i presliku službenog osobnog dokumenta. Preuzimanje izvatka moguće je putem obrasca ili zahtjeva u slobodnoj formi.
Upite vezane za način i rokove upisa podataka o stvarnom vlasniku u Registar, sukladno odredbama Zakona i Pravilnika, možete uputiti:
Pisanim putem na e-mail: rsv@fina.hr
Upite vezane za korištenje aplikacije Registar stvarnih vlasnika možete uputiti:
Pisanim putem na e-mail: info@fina.hr
Na broj telefona: 0800 0080
Novčane kazne
Fina je, kao ovlašteni tužitelj za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravnih subjekata koji ne upišu podatke u Registar stvarnih vlasnika, u obvezi izdati prekršajni nalog temeljem Prekršajnog zakona i Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Rasponi novčanih kazni za pravne osobe kreću se od 660 eura do 46.450 eura, a za člana uprave ili druge odgovorne osobe u pravnoj osobi od 660 do 9.950 eura.
Uvid u registar
Omogućena je jednostavna pretraga pravnih subjekata, stvarnih vlasnika i imatelja kontrolnih računa, ispis aktualnog i povijesnog izvatka te inicijalno preuzimanje podataka i promjena u obliku datoteke.
Na ovoj su stranici bez naknade dostupni podaci o fizičkim osobama stvarnim vlasnicima pojedinih konkretnih pravnih subjekata, sukladno odredbama čl. 34. i 35. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma.
Za preuzimanje Izvatka potrebno je podnijeti Zahtjev za izdavanjem Izvatka iz Registra stvarnih vlasnika, ili posjedovati vjerodajnicu III razine (Fina kriptouređaj (USB stick), e-OI, kID certifikat) koja glasi na osobu ovlaštenu za zastupanje pravnog subjekta ili opunomoćenu osoba putem sustava e-Ovlaštenja. Ako posjedujete vjerodajnicu visoke razine sigurnosti, možete odmah pristupiti aplikaciji, a ako se pristup ne može uspostaviti mogući razlog je što se pri upisu ovlaštene osobe za zastupanje u sudskom registru nije upisao broj OIB-a uz ime i prezime. U tom slučaju treba kontaktirati Trgovački sud.
Korisni link koji sadržava obrasce, upute, pristupnice i puno više. Još o Registru stvarnih vlasnika pogledati i u Zakonu o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma – čl. 32. do 36.
5. Podaci i izjave stvarnog vlasnika
Stvarnim vlasnikom pravne osobe smatra se svaka fizička osoba (osobe) koja je u konačnici vlasnik ili kontrolira pravnu osobu ili u čije ime se provodi transakcija i uključuje barem:
1. fizičku osobu (osobe) koja je vlasnik pravne osobe te koja kontrolira pravnu osobu izravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi
2. fizičku osobu (osobe) koja kontrolira pravnu osobu neizravnim vlasništvom preko dovoljnoga postotka dionica, uključujući i dionice na donositelja, ili prava glasa ili poslovnih udjela u toj pravnoj osobi ili
3. fizičku osobu (osobe) koja ima kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava.
Stvarnim vlasnikom smatra se fizička osoba (osobe) koja kontrolira drugu fizičku osobu i/ili fizička osoba (osobe) u čije se ime obavlja transakcija.
Pokazatelj izravnoga vlasništva koje fizička osoba ima u pravnoj osobi vlasništvo je nad preko 25 % poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje pravo upravljanja pravnom osobom ili vlasništvo 25 % plus jedna dionica.
Pokazatelj neizravnoga vlasništva vlasništvo je ili kontrola iste fizičke osobe (osoba) nad jednom ili više pravnih osoba ili trustova koja (koje) pojedinačno ili zajedno imaju više od 25 % poslovnih udjela, glasačkih ili drugih prava na temelju kojih ostvaruje (ostvaruju) pravo upravljanja ili 25 % plus jedna dionica u pravnoj osobi.
Kontrolni položaj u upravljanju imovinom pravne osobe preko drugih sredstava može se odnositi i na kriterije kontrole korištene u pripremi konsolidiranih financijskih izvještaja, primjerice sporazuma dioničara, ostvarivanjem prevladavajućega utjecaja i ovlasti za imenovanje višega rukovodstva.
Ako nije moguće identificirati fizičku osobu (osobe) ili ako postoji sumnja da identificirana fizička osoba (osobe) nije stvarni vlasnik te kada su iscrpljena sva moguća sredstva kako bi se utvrdio stvarni vlasnik, stvarnim vlasnikom smatra se fizička osoba (osobe) koja je član uprave ili drugoga poslovodnog tijela ili osoba koja obavlja jednakovrijedne funkcije.
Pri uspostavi poslovnog odnosa prikupljaju se sljedeći podaci – (čl. 20. ZSPNFT propisuje sve izvore i informacije u početnim i budućim analizama):
***za stvarnoga vlasnika stranke:
– ime i prezime, prebivalište, dan, mjesec i godina rođenja, identifikacijski broj, naziv i broj identifikacijske isprave, naziv i državu izdavatelja i državljanstvo/državljanstva,
– izjava o političkoj izloženosti
– vrsta vlasništva (izravno ili neizravno)
– postotak udjela u vlasništvu
Opća napomena o identifikacijskim ispravama: nije potrebno posjedovanje preslike identifikacijske isprave za niti jednu fizičku osobu (stvarnog vlasnika, ovlaštene osobe, radnike ili druge fizičke osobe) – dovoljan je osobni uvid ili izjava o zatraženim podacima potpisana od strane ispitivane fizičke osobe.
*** za poslovni odnos:
– podatke o namjeni i predviđenoj prirodi poslovnoga odnosa,
– informaciju o djelatnosti stranke
– o izvoru sredstava koja jesu ili će biti predmet poslovnoga odnosa
– datum i vrijeme uspostavljanja poslovnoga odnosa
Svi potrebni obrasci i izjave koje moramo uzeti od stvarnog vlasnika – fizičke osobe, nalaze se na ovoj poveznici.
6. Podaci i izjave osobe ovlaštene za zastupanje
Kod stranke koja je pravna osoba, obveznik je dužan prikupiti i podatke o njezinim članovima uprave ili osobama koje obavljaju jednakovrijedne funkcije:
– ime i prezime, datum rođenja, identifikacijski broj
– prebivalište, državljanstvo
– vrsta, broj, naziv izdavatelja i država izdavanja identifikacijske isprave
Opća napomena: Identitet fizičkih osoba moguće je utvrditi i na daljinu – detalje pojašnjava čl. 52. Zakona o sprječavanju pranja novca i financiranja terorizma – pomoću kvalificiranoga certifikata za elektronički potpis ili elektronički pečat te na temelju videoelektroničke identifikacije
7. Ugovor o pružanju računovodstvenih usluga
Kodeks etike za obavljanje računovodstvenih i knjigovodstvenih poslova – Hrvatska obrtnička komora
Kodeks etike za profesionalne računovođe – Hrvatska revizorska komora
Prednosti eksternog računovodstva odnosno korištenja usluga računovodstvenog ureda su:
– znanje i iskustvo stručnih osoba. Neznanje može koštati pa prema tome bolje je posao računovodstva povjeriti računovodstvenom uredu
– manji trošak – usluga jeftinija od „bruto 2“ plaće ako zapošljava vlastitog računovođu. Ova prednost posebno vrijedi za manje obveznike
– bolja opremljenost – računovodstveni uredi posjeduju bolju informacijsku i programsku tehnologiju za rad te je konstantno unaprjeđuju
Nedostaci eksternog računovodstva:
– računovođe u računovodstvenim uredima su skrbnici i za po dvadesetak klijenata i više pa često ne mogu odgovoriti na pitanja o financijskom položaju u željenom brzom roku. Financijsko izvještavanje mora biti temeljeno na prezentiranju ispravnih, kvalitetnih i istinitih informacija prikupljenih i obrađenih u skladu s računovodstvenom profesijom i Kodeksom etike profesionalnih računovođa te se smatra kako je samo prikupljanje podataka lakše u interno organiziranom računovodstvu.
Pružanje usluga
Usluge koje računovodstveni uredii pružaju su:
– prihvat i razvrstavanje knjigovodstvenih isprava,
– kontiranje, knjiženje, obračuni, sastavljanje financijskih, statističkih i poreznih izvještaja,
– izvještavanje nadležnih tijela u ime klijenta i za račun klijenta,
– čuvanje podataka te ostale usluge vezane za pružanje usluge računovodstvenog ureda.
Elementi za izradu ponude od strane vanjskog računovodstva:
– okvirni broj primljenih i izdanih računa na mjesečnoj bazi – sa naznakom da li su samo u tuzemstvu ili obuhvaćaju poslovanje u inozemstvu
– mjesečni broj izvadaka sa transakcijskog računa (po mogućnosti i broj stavaka po istima)
– broj zaposlenih
– status obveznika za PDV
Upite je najbolje zaprimati e-mailom.
U dodatne administrativne (tajničke) poslove ulaze ispisivanje i izdavanje računa, obračun tuzemnih i inozemnih putnih naloga i naloga za plaćanje internetskim bankarstvom te vrijeme utrošeno na vođenje blagajne i možebitno kontaktiranje poslovnih partnera u vezi s dokumentima koji nedostaju ili su neispravni, neki pripremaju i ispostavljaju predračune kupcima ili korisnicima usluga na osnovi njihovih narudžbi pristiglih poštom, telefaksom ili telefonom, prema željama klijenata izrađuju se i periodični, odnosno mjesečni financijski izvještaji i slično.
Specifične usluge i oprez prilikom pružanja istih
Poslovi obračuna plaće obuhvaćaju proces sve od prikupljanja podataka i inputa za obračun pa sve do isplate plaće. Isplata obračunane plaće obavlja se po platnoj listi kojoj prethodi primitak ispravno i uredno dostavljena evidencija o prisutnosti na radu (kod onih poduzetnika kojima radno vrijeme nije fiksno uneseno u ugovore o radu i Plan rada).
Dokumentacija koja se podnosi za potrebe izvještavanja putem „Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja“ (dalje: Obrazac JOPPD), zahtijeva dnevnu ažurnost, što znači da je klijent obvezan pravodobno dostaviti obavijest o izvršenim isplatama na dan isplate, odnosno najkasnije sljedeći dan, s obzirom na to da su predviđene prekršajne kazne za subjekte koji u propisanim rokovima ne dostave Obrazac JOPPD.
Porezno savjetovanje – da ili ne
U djelokrugu poreznog savjetovanja uključeni su poslovi u vezi s pomoći u poreznim pitanjima, savjetovanja stranaka o svim poreznim pitanjima, pomoć pri izradi poreznih prijava, zastupanjem u poreznim postupcima pred poreznim tijelima, sudjelovanjem u poreznim sporovima pred sudovima, nadzorom i vođenjem poreznih i računovodstvenih evidencija, ispunjavanjem porezne prijave i drugih isprava koje je porezni obveznik obvezan ispunjavati i dostavljati u redovitom i u poreznom postupku. Opseg zakonski dozvoljenih usluga ovisi o osposobljenosti i potvrdama o pravima pružatelja usluga -porezno savjetništvo naime traži posjedovanje licence za rad. Posebno je pitanje kad Porezna uprava provodi nadzor nad klijentom s obzirom na vremensku angažiranost ureda radi opsluživanja osoblja u poreznom nadzoru.
Kadrovske usluge i pravno savjetovanje
Kadrovske usluge su one koje je najteže naplatiti klijentima i većina njih obavlja se uz poslove obračuna plaće. Klijenti često misle da se neke od takvih usluga ne trebaju naplaćivati.
Navodimo popis nekoliko najčešćih kadrovskih usluga koje se znaju ponuditi u uslugama:
– savjetovanje i priprema ugovora o radu te aneksa ugovora
– izračun razmjernoga godišnjeg odmora i rezervacije za godišnji odmor
– izdavanje potvrda za institucije (banke, vrtići…)
– priprema sporazumnog raskida, potvrda o vrsti poslova i trajanju radnog odnosa
– izdavanje odluka o korištenju godišnjih odmora, plaćenog dopusta
– savjetovanje oko preraspodjele radnog vremena
– savjetovanje oko otkaza ugovora o radu, proceduri otkaza.
Opća uredba o zaštiti podataka (GDPR) povećava opseg i odgovornost kadrovskih poslova, pa se preuzima i izrada:
– Izjava o povjerljivosti – izjava u kojoj se radnik obvezuje da neće zlouporabiti podatke i informacije kojima ima pristup u društvu
– Privola za korištenje osobnih podataka – radnik pristaje da se društva koristi i obrađuje njegove osobne podatke.
Samo ćemo preuzeti čl. 313. Kaznenog zakona koji tumači što je nadripisarstvo:
Tko se neovlašteno bavi pružanjem pravne pomoći uz naplatu, kaznit će se kaznom zatvora do šest mjeseci.
Cjenik usluga
Praksa je pokazala da su računovodstveni uredi – početnici puno skloniji postavljanju preniske cijene zbog straha od konkurencije. Upravo zato treba proučiti tržišne uvjete i konkurenciju te znati koliko usluge koje se nude zapravo vrijede na tržištu.
U svojoj ekonomskoj biti cijenu proizvoda određuju ponuda i potražnja. Ako imamo više kvalitete koja je na našoj strani u odnosu na konkurenciju, u mogućnosti smo dopustili si luksuz dizanja cijena. No, može se dogoditi da nemamo dovoljno klijenata i primorani smo spustiti cijene i na taj način privući nove. Na takve situacije računovodstveni ured uvijek mora biti spreman te mora na odgovarajući način i na vrijeme reagirati jer svako odlaganje promjene cijene može koštati budućih prihoda i povjerenja novih klijenata.
Poseban je problem redovitost plaćanja računovodstvenih usluga. Kod tog problema treba biti vrlo pragmatičan pitanjem samom sebi:
“Mogu li naši radnici raditi bez plaće dok se za klijentove radnike rade obračuni i nalozi za isplatu?” ili “Ako se naša usluga kontinuirano plaća sa zakašnjenjem i zadnja smo točka u tome, treba ozbiljno razmotriti treba li raditi za takvog klijenta.”
Kako odabrati pravu cijenu kada još nemate povijesne podatke o prodaji? Što sve utječe na formiranje cijene? Kako biti konkurentan, a pritom ostvariti profit?
Strategije za određivanje cijena
Najprije treba utvrditi sve troškove poslovanja ureda – cijena koštanja. Strukturirati se mogu u materijalne troškove, troškove rada i opće troškove, a u računovodstvenom uredu to su:
– plaće i ostale naknade radnicima
– redovne edukacije
– osiguranje
– režije
– najam
– uredski materijal
– nabava opreme.
Drugi element koji nam treba je utrošeno vrijeme. Mnogi podcjenjuju vrijednost svog vremena i određuju nedovoljno visoku cijenu za svoje usluge. Jedan od načina da izbjegnete ovu pogrešku je da dokumentirate svaki korak u procesima koje svakodnevno odrađujete za svoj ured. Zatim razmislite koliko ste znanja trebali i koliko ste energije utrošili za svaki zadatak. Vjerujem da će se mnogi iznenaditi opsegom svojih doprinosa i svojom stručnošću. I to ima svoju vrijednost.
Sljedeći korak je određivanje željene dobiti koju možete izračunati kao iznos koji želite zaraditi po jedinici prodane usluge. Također možete i kao postotak prihoda koji je zapravo dobit nakon što odbijete sve svoje troškove. Taj iznos nazivamo profitna marža.
Nakon što ste procijenili svoje troškove i dobit koju želite ostvariti morat ćete razmisliti o tome tko je vaša ciljana publika. Ovisno o tome što vaši kupci preferiraju moći ćete lakše formirati cijenu.
Potom proučite svoju direktnu konkurenciju, one koji imaju sličnu uslugu kao što je i vaša tako da vaši kupci vjerojatno biraju između vas i njih. Koliko oni naplaćuju?
Uz svu ovu pripremu trebali biste već imati sve informacije koje su potrebne za izračunavanje cijena. Važno je napomenuti da kada jednom postavite cijenu to ne znači da je postupak završen. Morate pratiti svoje cijene i prodaju redovito. Također ćete trebati paziti i na svoje troškove kako bi osigurali da ne rastu značajno bez vašeg znanja, te na operativne prihode kako bi ste bili sigurni da se kreću u smjeru u kojem želite.
Na kraju krajeva, veliki dio procesa odnosi se na učenje kako cijeniti proizvod koji nudite. Dok provodite istraživanja, procjenjujete svoje troškove i razmatrate moguću dobit, morat ćete pažljivo odvagnuti sve čimbenike.
Znajte da je uvijek lakše sniziti cijene nego ih podići. Nemojte se bojati vjerovati svojim instinktima i u skladu s tim postavite cijene.
Određivanje cijena može se činiti zastrašujućim, ali uz prave alate i pristup, proces postaje jednostavniji.
Sažetak savjeta je:
1. Koristite Excel za planiranje cijena
Excel tablice su moćan alat za praćenje troškova, izračune marži i usporedbu cijena. Uključite formule koje automatski računaju postavljene parametre.
2. Pratite cijene konkurencije
Redovito analizirajte tržište kako biste znali kako konkurencija cijeni svoje usluge. Posjećujte web stranice i oglase konkurenata.
3. Eksperimentirajte s promocijama
Ponekad možete privući kupce promotivnim cijenama za određene artikle. Ove “mamac usluge” prodajte po nižim maržama, ali ih nadoknadite artiklima s višim maržama.
4. Analizirajte povijesne podatke
Čim počnete prikupljati podatke o prodaji, koristite ih za analizu. Identificirajte usluge koji ostvaruju najveći profit i prilagodite strategiju prema njima.
Česte greške i kako ih izbjeći
1. Zanemarivanje skrivenih troškova
Mnogi poduzetnici zaboravljaju uključiti pojedine zavisne troškove. Uvijek izračunajte točku pokrića vašeg poslovanja i uzmite u obzir sve troškove kako biste izbjegli gubitke.
2. Previsoke ili preniske cijene
Previsoke cijene mogu odbiti kupce, dok preniske cijene ugrožavaju profitabilnost i daju sumnju na kvalitetu. Pronađite ravnotežu analizom tržišta i vlastitih troškova.
3. Neprilagodljivost
Cijene treba redovito prilagođavati prema promjenama na tržištu, inflaciji ili troškovima nabave. Stalno praćenje je ključno za uspjeh.
Ugovor o pružanju usluga
Zakon o obveznim odnosima je temelj za sklapanje Ugovora o pružanju računovodstvenih usluga. Tim je Zakonom ostavljena velika sloboda uređivanja obveznih odnosa ugovorom. Ugovor o pružanju računovodstvenih usluga računovodstvenog ureda sklapa se, u pravilu, na neodređeno vrijeme. Prava i obveze iz ugovornog odnosa između računovodstvenog ureda i klijenta započinju danom naznačenim u Ugovoru o pružanju računovodstvenih usluga.
Kako bi se društvo bavilo djelatnošću pružanja računovodstvenih usluga, mora zadovoljavati neke preduvjete:
– društvo je registrirano za obavljanje računovodstvenih usluga
– društvo mora osigurati materijalne uvjete potrebne za obavljanje računovodstvenih usluga
– društvo zapošljava kvalificirano osoblje te osigurava stalno stručno usavršavanje zaposlenika u teorijskom znanju i vještini djelovanja u skladu s propisima Republike Hrvatske, primjenjujući hrvatske i međunarodne računovodstvene standarde
– društvo osigurava profesionalnu odgovornost.
Zakon o računovodstvu ne propisuje stručnu spremu računovođa, ali propisuje više zahtjeva koje treba ispunjavati prilikom obavljanja računovodstvenih poslova.
Od računovodstvenog ureda se očekuje da imaju solidnu kadrovsku strukturu, ugovorenu policu osiguranja od odgovornosti prilikom pružanja računovodstvenih usluga, da vode računa o informatičkoj infrastrukturi i sigurnosti podataka, brinu se o zaštiti osobnih podataka, imaju procedure postupanja s poslovnim tajnama, procedure postupanja u slučaju poreznog nadzora i sl.
Obveze i odgovornosti klijenta
Na temelju važećeg Zakona o računovodstvu, klijent tj. uprava društva odgovorna je za vođenje ispravnih računovodstvenih evidencija koje će u bilo koje doba s prihvatljivom točnošću odražavati financijski položaj društva i njihovu usklađenost s propisima.
Uprava je također odgovorna za poslovanje društva te stoga i za poduzimanje razumnih mjera radi sprječavanja i otkrivanja pronevjera i ostalih nezakonitosti.
Uprava treba odrediti svoju osobu za kontrolu vjerodostojnosti isprava danih na knjiženje u računovodstveni sured. Može se urediti i uslužni godišnji popis imovine i obveza te čuvanje dokumentacije.
Iz navedenih Kodeksa nalazimo još da klijent odgovara za istinitost i potpunost predane dokumentacije, dokumentacija se predaje u radnom vremenu računovodstvenog ureda, klijent je obvezan dokumentaciju – knjigovodstvene isprave koje nastanu tijekom poslovne godine predati računovodstvenom uredu najkasnije u roku od 15 (petnaest) dana od njezina nastanka, ako je riječ o ulaznoj dokumentaciji, taj se rok računa od idućega radnog dana od kada je klijent primio dokumentaciju, klijent je obvezan dokumentaciju predavati u rokovima i prema dinamici koja osigurava da se sva porezna i druga izvješća mogu pravodobno izrađivati i dostavljati u nadležna tijela
Klijent osobito odgovara za:
– neistinitost dokumentacije
– nedostatnost dokumentacije, odnosno ako dokumente o poslovnim promjenama ne preda na knjigovodstvenu obradu
– iskazivanje netočnih podataka u inventuri
– kašnjenje u predaji dokumentacije
– nepredavanje dokumentacije
– neovjerenu (nekontroliranu) dokumentaciju od strane ovlaštene osobe
– gubitak dokumentacije dok je kod klijenta
– nepravodobno i nepotpuno dostavljanje dokumentacije za potrebe izrade i predaje „Izvješća o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja“ (Obrazac JOPPD)
– nepravodobno i nepotpuno dostavljanje dokumentacije za potrebe prijava / odjava putem servisa e-HZMO, e-HZZO i e-Carina, ako su ugovoreni
– za pravodobno plaćanje poreznih i dr. obveza.
Obveze računovodstvenog ureda
Iz navedenih Kodeksa to su:
– računovodstveni ured obvezuje se za proteklu poslovnu godinu predati klijentu obrađenu, uredno složenu, ispravnu, ažuriranu i potpunu knjigovodstvenu dokumentaciju te prihvaća obvezu: postupanja u skladu s načelima stručnosti i odgovornosti, informiranosti korisnika usluga, povjerljivosti, poštenja i istinitosti
– kod ugovaranja poslova je obvezan upoznati korisnika usluga sa podatcima o računovodstvenom uredu, sa svim vrstama svojih usluga, cijenama usluga, rokovima pružanja usluga i općim uvjetima poslovanja na pristupačan i nedvojben način
– obvezan je poštovati načelo povjerljivosti, na način da je svaki zaposlenik računovodstvenog ureda obvezan štititi povjerene informacije do kojih dolazi pri svom djelovanju, osim onih za koje imaju dopuštenje da ih mogu i onih koje su po zakonu obvezni otkrivati
– vlasnik računovodstvenog ureda ili druga odgovorna osoba u računovodstvenom uredu obvezna je obavijestiti sve svoje djelatnike o povjerljivosti informacija s kojima će raditi, pri čemu su obvezni nadzirati ih u radu s tim informacijama
– računovodstveni ured osobito odgovara za: nepravilno kontiranje i knjiženje ispravne knjigovodstvene dokumentacije, neažurnost u računovodstvenoj obradi i kašnjenje u odnosu na propisane rokove, ako je klijent dostavio dokumentaciju pravodobno i u potrebnoj kvaliteti, gubitak primljenih dokumenata, odavanje poslovne tajne u izvršavanju poslova iz ugovora, čuvanje poslovnih i knjigovodstvenih isprava.
Računovodstveni ured u slučaju dvojbe o prirodi nastanka poslovnog događaja treba od naručitelja zatražiti dodatno tumačenje odnosno odobrenje za kontiranje, odnosno knjigovodstveno prikazivanje poslovnog događaj
Računovodstveni ured ne odgovara za sadržaj knjigovodstvenih isprava koje se sastavljaju na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja i koje moraju nedvojbeno i istinito sadržavati sve podatke o nastalom događaju, za bilo koju štetu koja može nastati klijentu ili bilo kojoj trećoj osobi zbog sadržaja knjigovodstvenih isprava koje se sastavljaju na mjestu i u vrijeme nastanka poslovnog događaja izvan računovodstvenog ureda, za možebitnu štetu ili izmakli dobitak klijenta koji nastanu tijekom pružanja usluge, ako je ona nastala izvan okvira prikupljanja i obrade podataka na temelju knjigovodstvenih isprava, pripreme i vođenja poslovnih knjiga, pripreme i sastavljanja godišnjih financijskih izvještaja, prikupljanja i obrade podataka u vezi s pripremom i sastavljanjem godišnjih izvješća te u vezi s financijskim podatcima za statističke, porezne i druge potrebe.
Ured preuzima odgovornost za one knjigovodstvene isprave koje nastaju u računovodstvenom uredu (npr. obračuni plaća, amortizacije, proizvodnje, obrada inventure i dr.).
Sve možebitne prekršajne kazne proizišle iz nadzora snosi klijent, a onda ostaje prijenos tereta, ako isti smatra da nije njegov već na servisu, putem nagodbe ili osobne tužbe.
Odgovornosti računovođe i detaljan opis računovodstvenih usluga koje je preuzeo na sebe, potrebno je precizno definirati ugovorom. Minimum na koji bi se odgovoran računovodstveni ured trebao obvezati prilikom prihvaćanja angažmana je da će sve svoje usluge pružati u dobroj vjeri, u skladu s pravilima struke i pažnjom dobrog stručnjaka. Ako ugovorno nije definirano koje je odgovornosti računovođa prihvatom angažmana za pružanje računovodstvenih i knjigovodstvenih usluga preuzeo na sebe, teško će biti dokazati isključivo njegovu odgovornost za nastale propuste.
Tajnost podataka
Računovodstveni ured je u skladu s odredbama Uredbe o zaštiti osobnih podataka izvršitelj obrade koji obrađuje osobne podatke u ime voditelja obrade (korisnika svojih usluga). Računovodstveni ured vraća voditelju obrade sve osobne podatke nakon dovršetka pružanja usluga vezanih uz obradu te briše postojeće preslike, osim ako ne postoji obveza pohrane osobnih podataka koja proizlazi iz propisa RH.
Računovodstveni ured je voditelj obrade podataka za fizičke osobe u radnom odnosu svog ureda ili za druge fizičke osobe za koje je isplatitelj dohodaka – primitaka. Računovodstveni ured obvezan je osobne podatke korisnika svojih usluga, njegovih zaposlenika u svrhu obračuna plaća, obračuna putnih naloga i njegovih vanjskih suradnika (u slučaju obračuna ugovora o djelu, autorskih honorara, drugog dohotka u skladu s odredbama Zakona o porezu na dohodak, putnih naloga nezaposlenih osoba i sl. dokumentaciju) obrađivati zakonito, što znači da je za njihovu obradu potreban pravni temelj i zakonita svrha, ali samo u svrhe za koje je prikupljena suglasnost. Odgovorna osoba računovodstvenog ureda obvezna je osobne podatke odgovarajuće zaštiti od slučajne ili namjerne zlouporabe, uništenja, gubitka, neovlaštenih promjena ili dostupa.
8. Knjiga poslovnih udjela i Knjiga odluka
Obveza je svakog društva s ograničenom odgovornošću (d.o.o.) i j.d.o.o. osnovanog u RH ustrojiti i voditi knjigu poslovnih udjela, u koju se upisuju svi članovi društva (kako se to u svakodnevnom govoru kaže za “vlasnike poduzeća”) te ostali zakonom propisani podaci.
Knjiga je propisana Zakonom o trgovačkim društvima i služi da se u svako doba može raspolagati pouzdanom informacijom tko su njegovi članovi i koliko ih je te koje poslovne udjele ima svaki od njih.
Važno je napomenuti da je uprava društva obvezna u ime društva voditi knjigu poslovnih udjela i odgovorna za njezino vođenje.
Osim knjige poslovnih udjela, istim Zakonom je predviđena obveza uprave društva da vodi i knjigu odluka. Članovi društva u skupštini donose odluke na koje su ovlašteni zakonom i društvenim ugovorom, osim ako se svi članovi u pojedinom slučaju u pisanom obliku ne
dogovore o odluci koju treba donijeti, ili izjave da su suglasni s time da se o njoj glasuje pisanim putem.
Ostale detalje smo obradili u prethodnoj temi.
Knjiga poslovnih udjela
Članak 410. Zakona o trgovačkim društvima (NN 18/23)
(1) Uprava je dužna voditi knjigu poslovnih udjela društva u koju se unose tvrtka, odnosno ime i prezime, sjedište i adresa, odnosno prebivalište svakoga člana društva, ako je član društva pravna osoba podaci o njenom upisu u odgovarajućem registru, njegov osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koje je preuzeo i što je na temelju toga uplatio te eventualne dodatne činidbe koje je dužan ispuniti prema društvu i koje je ispunio, sve obveze koje terete poslovni udio i broj glasova koje ima pri donošenju odluka članova društva. U knjigu se upisuju opterećenja i podjele poslovnih udjela te sve druge promjene. Svaka osoba koja može dokazati da za to ima pravni interes, ima pravo da u radno vrijeme razgleda knjigu poslovnih udjela društva.
(2) U knjizi poslovnih udjela upisuje se na temelju prijave zainteresirane osobe ili na temelju saznanja nekoga od organa društva svaka izmjena podataka koji su u njoj navedeni. Prijavi za upis u knjigu poslovnih udjela prilaže se izjava stjecatelja poslovnog udjela na kojoj potpis ovjerava javni bilježnik da nije pravomoćno osuđen za kazneno djelo financiranja terorizma ili kazneno djelo pranja novca, odnosno da su prestale pravne posljedice osude, kao i da mu nije uvedena međunarodna mjera ograničavanja raspolaganja imovinom, odnosno da je takva mjera ukinuta. Izjava se može dati i u ugovoru kojim se prenosi poslovni udio. Uprava društva dužna je o svakoj promjeni članova društva ili njihovih poslovnih udjela bez odgađanja izvijestiti registarski sud dostavljanjem popisa članova društva koji potpišu članovi uprave, u kome se navode imena i prezimena članova društva, prebivalište, a za pravne osobe tvrtka i sjedište, osobni identifikacijski broj, nominalni iznosi poslovnih udjela koji im pripadaju i redni brojevi pod kojima ih se u društvu vodi, ono što je na temelju toga uplaćeno društvu te što je ono eventualno vratilo članu. Uprava mijenja popis članova društva na temelju priopćenja o promjeni i podnesenog dokaza da je do promjene došlo.
(3) Ako je javni bilježnik sudjelovao u promjeni iz stavka 2. ovoga članka, dužan je bez odgađanja, nakon što je ona učinjena, bez obzira na eventualne kasnije razloge njezine nevaljanosti, umjesto članova uprave potpisati popis članova društva i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu i nadležnoj ispostavi Ministarstva financija, Porezne uprave prema sjedištu društva, a jedan društvu. Na tom popisu javni bilježnik mora potvrditi da sve što je u popisu navedeno odgovara promjenama u kojima je sudjelovao i da su podaci u njemu u skladu s podacima u posljednjem popisu koji je bio predan registarskom sudu. Javni bilježnik mora na popisu potvrditi i da stjecatelj poslovnog udjela nije upisan u evidenciju iz članka 68. stavka 5. ovoga Zakona.
(4) Članovi uprave odgovaraju društvu na temelju odredaba članka 397. stavka 1., 5. i 6. te članka 430. ovoga Zakona za točnost podataka u knjizi poslovnih udjela, za popise koje su predali i za izjave koje su dali sudu. Oni solidarno i neograničeno cijelom svojom imovinom odgovaraju za štetu vjerovnicima i članovima društva te drugim osobama ako bi im ona bila pričinjena zbog netočnog upisa u knjizi poslovnih udjela ili nepravodobnog upisa u tu knjigu ili izjava danih sudu u kojima su bili netočni podaci ili zbog toga što sudu nisu dali izjave koje su po zakonu bili dužni dati.
Učinak upisa u knjigu poslovnih udjela
Članak 411. (NN 18/23)
(1) U odnosu na društvo član društva je samo onaj tko je upisan u knjizi poslovnih udjela i o čijem je članstvu u društvu obaviješten registarski sud. Popis članova društva koji uprava dostavlja registarskom sudu mijenja se dostavljanjem tome sudu novog popisa s odgovarajućim dokazima o nastalim promjenama. U slučaju neslaganja stanja upisa u knjizi poslovnih udjela i popisa članova društva kojeg registarskom sudu dostavlja uprava društva, smatra se da su članovi društva osnivači navedeni u društvenom ugovoru odnosno osobe navedene u spomenutom popisu, a ako društvo ima samo jednog člana da je to osoba upisana u sudskom registru. U korist onoga tko pravnim poslom stječe poslovni udio ili pravo na taj udio vrijedi sadržaj popisa dostavljen registarskom sudu kao točan, osim za stjecatelja poslovnog udjela kome je poznato ili mu zbog njegove grube nepažnje nije poznato da podatak nije točan. Stjecatelj ne može valjano steći poslovni udio s pouzdanjem u sadržaj popisa, ako podatak u pogledu poslovnog udjela koji se stječe nije točan, a od dostave registarskom sudu liste u kojoj je taj podatak pogrešno naveden nisu protekle tri godine, osim ako se netočnost popisa može pripisati ovlašteniku na udjelu.
(2) Smatra se da je u knjizi poslovnih udjela obavljen upis s danom kada društvu prispije prijava za upis kojoj je priložena izjava iz članka 410. stavka 2. ovoga Zakona, ako ispunjava uvjete koji se traže za takav upis, bez obzira na vrijeme kada je upis stvarno obavljen.
Raspolaganje poslovnim udjelom
(1) Poslovni udjeli mogu se prenositi i nasljeđivati.
(2) Ako član društva stekne nove poslovne udjele, svaki od udjela toga člana zadržava samostalnost.
(3) Za prijenos poslovnog udjela potreban je ugovor sklopljen u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik ili sudska odluka koja zamjenjuje takav ugovor. Takav ugovor potreban je i za preuzimanje obveze da će se prenijeti poslovni udio. Nedostatak propisanog oblika ugovora kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio otklanja se sklapanjem ugovora o prijenosu poslovnog udjela u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Za prijenos poslovnog udjela nije potrebna promjena društvenog ugovora.
(4) Društvenim ugovorom mogu se za prijenos poslovnog udjela postaviti i drugi uvjeti, napose da je za to potrebna suglasnost društva. Poslovni udio uz kojega je vezana obveza ispunjenja dodatnih činidbi može se prenositi samo uz suglasnost društva.
(5) Spoje li se raspolaganjem poslovnim udjelima po bilo kojoj osnovi svi udjeli kod jedne osobe tako da nastane društvo jedne osobe, zbog toga se ne mijenja društveni ugovor niti je potrebna izjava o osnivanju društva. Ako je društvo osnovano na temelju izjave o osnivanju društva pa ono nakon toga postane društvo s više od jednog člana, članovi društva moraju sklopiti društveni ugovor.
(6) Član društva može založiti svoj poslovni udio. Ugovor o davanju u zalog sklapa se u obliku javnobilježničkog akta ili privatne isprave koju potvrdi javni bilježnik. Javni bilježnik koji je sudjelovao u sklapanju toga ugovora dužan je bez odgađanja umjesto članova uprave sastaviti popis članova društva u kojem će se navesti koji je poslovni udio založen i dostaviti jedan primjerak registarskom sudu, a jedan primjerak društvu. Na zalaganje udjela ne primjenjuje se odredba članka 415. stavka 1. ovoga Zakona.
(7) Sklapa li se ugovor o prijenosu poslovnog udjela ili ugovor kojim se preuzima obveza da će se prenijeti poslovni udio ili ugovor o davanju u zalog poslovnog udjela očitovanjem opunomoćenika, on mora imati punomoć za sklapanje takvog pravnog posla na kojoj je javni bilježnik ovjerio potpis opunomoćitelja.
Knjiga odluka
Članak 446.
(1) Odluke donesene na skupštini i one donesene pisanim putem moraju se bez odgađanja unijeti u posebnu knjigu odluka. Svaki član društva ima za vrijeme radnog vremena društva pravo uvida u knjigu odluka.
(2) Svakome članu društva mora se na njegov zahtjev bez odgađanja preporučenim pismom dostaviti izvod iz svih odluka koje su unesene u knjigu odluka potpisane od strane uprave uz priopćenje dana i mjesta donošenja te podataka o upisu u tu knjigu.
Nadležnost skupštine
Članak 441. (NN 130/23)
(1) Skupština odlučuje o pitanjima određenim društvenim ugovorom, a osobito o:
1. financijskim izvješćima društva, izvješću uprave o stanju društva, ako ga je društvo dužno izraditi, upotrebi ostvarene dobiti i pokrivanju gubitka, davanju razrješnice članovima uprave i nadzornog odbora, ako ga društvo ima, što valja učiniti u prvih osam mjeseci poslovne godine za prethodnu godinu,
2. zahtjevu za uplatama poslovnih udjela,
2.a povratu dodatnih uplata novca članovima društva,
3. imenovanju i opozivu članova uprave,
4. izboru i opozivu članova nadzornog odbora ako ga društvo ima,
5. podjeli, spajanju i povlačenju poslovnih udjela,
6. davanju prokure ili trgovačke punomoći za sve pogone koju treba dati uprava,
7. mjerama za ispitivanje i nadzor nad vođenjem poslova,
8. izmjeni društvenog ugovora,
9. postavljanju zahtjeva za naknadu štete koje društvo može imati protiv članova uprave i nadzornog odbora i zamjenika članova uprave te o imenovanju zastupnika u sudskom postupku ako društvo ne mogu zastupati članovi uprave ni nadzorni odbor.
10. sklapanju ugovora kojima društvo treba trajno steći stvari ili prava za neki svoj pogon za koje se plaća protuvrijednost koja je viša od vrijednosti petine temeljnog kapitala društva kao i o izmjeni takvih ugovora na teret društva, što je uvjet za njihovu valjanost, osim kada je riječ o stjecanju u ovršnom postupku, s time da se odluka o tome mora donijeti s većinom od tri četvrtine danih glasova.
(2) Društvenim ugovorom može se proširiti ili smanjiti nadležnost skupštine, ali se iz njezine nadležnosti ne može izuzeti donošenje odluka iz stavka 1. točke 1., 2a., 4., 9. a točke 10. ovoga članka ako se ugovori sklapaju u roku od dvije godine nakon što je društvo upisano u sudski registar ovoga članka.
(3) Nakon što skupština društva utvrdi godišnja financijska izvješća i konsolidirana financijska izvješća kada su obvezna, te prihvati godišnje izvješće o stanju društva kada je obvezno i konsolidirano godišnje izvješće društva, uprava društva dužna ih je, zajedno s izvješćem revizora, kada je revidiranje financijskih izvješća propisano zakonom ili određeno društvenim ugovorom, bez odgađanja u zakonom propisanome roku predati u sudski registar radi upisa predaje i objave tog upisa.
9. Ostalo
Činjenice bitne za oporezivanje
Ukoliko se radi o novom poduzetniku, ili niste sigurni da li je predan, svakako zajedno prođite i potpisom ovjerite Obrazac Prijava činjenica bitnih za oporezivanje.
Obrazac je propisan Općim poreznim zakonom – čl. 68. i čl. 43. i čl. 44. Pravilnika o provedbi Općeg poreznog zakona.
Prijava je namijenjena utvrđivanju činjenica koje su od utjecaja na obračunavanje, utvrđivanje ili naplatu poreza i drugih javnih davanja za potrebe vođenja postupka pred poreznim tijelima. Podaci moraju biti ispunjeni čitljivo, tiskanim slovima i bez naknadnog prepravljanja.
Ako je zbog opsega činjenica koje su predmet prijavljivanja to potrebno, podnositelj prijave može porezno bitne činjenice navesti na zasebnim listovima papira koje je dužan označiti brojevima i potpisati svaki list zasebno.
Podnositelj prijave dužan je pod odgovarajućom točkom Prijave i pod točkom 7. Napomena navesti porezno bitne činjenice koje prijavljuje na zasebnim listovima te ukupan broj zasebnih listova koje prilaže uz Prijavu.
1. Opći podaci o poreznom obvezniku fizičkoj osobi –podaci se upisuju prema podacima navedenima na osobnoj iskaznici, putovnici, izvatku iz matice rođenih i dr., uz navođenje mjesta na kojem stvarno boravi/prebiva u tuzemstvu ili inozemstvu u vrijeme podnošenja Prijave; u slučaju prijave promjene prebivališta/boravišta upisuje se novo mjesto prebivališta/boravišta,
2. Opći podaci o poreznom obvezniku pravnoj osobi – podaci se upisuju prema podacima navedenima u registru koji vodi nadležno tijelo (primjerice sudski registar nadležnog suda), uz navođenje sjedišta u vrijeme podnošenja Prijave i pravne osnove za upis sjedišta (primjerice ugovor o kupoprodaji poslovnog prostora, ugovor o zakupu i dr.,
3. podaci o premještaju trgovačkog društva, osnutku, premještaju i prestanku radionice ili stalne poslovne jedinice, početku ili prestanku obavljanja gospodarske djelatnosti – podnositelj je dužan zaokružiti koji od navedenih događaja prijavljuje te shodno tome upisati relevantne podatke (datum premještaja društva, državu i mjesto upisa osnutka u nadležni registar, naziv tijela kod kojeg se vodi registar, datum osnutka, premještaja i prestanka radionice ili stalne poslovne jedinice, dosadašnju i novu adresu radionice ili stalne poslovne jedinice, datum početka i datum prestanka obavljanja gospodarske djelatnosti),
4. podaci o izravnom ili neizravnom stjecanju više od 50% udjela/većinskih članskih prava u tuzemnom ili inozemnom trgovačkom društvu – ispunjava podnositelj Prijave koji je stekao 50% ili više udjela/većinska članska prava u drugom društvu te upisuje slijedeće podatke: – podaci potrebni za identifikaciju trgovačkog društva čiji je udjel/većinska članska prava stekao (naziv, OIB/MBS, sjedište), – podaci o vrsti udjela/rodu ako ga ima (primjerice poslovni udjel d.o.o. redovne dionice, povlaštene dionice, dionice bez prava glasa i dr.), – podaci o veličini udjela i nominalnoj vrijednosti (primjerice broj stečenih dionica i njihova ukupna nominalna vrijednost, postotak stečenog udjela i njegova nominalna vrijednost i dr. ), – podaci o načinu stjecanja (primjerice stjecanje preuzimanjem uplate određene kvote temeljnog kapitala, derivatno stjecanje od određene osobe po osnovi pravnog posla, pri čemu podnositelj Prijave treba specificirati vrstu pravnog posla i osobu prenositelja i dr.), 40 – podaci o datumu prijenosa udjela (primjerice dan sklapanja ugovora o prijenosu udjela, dan davanja izjave prenositelja o prijenosu dionica na stjecatelja), – podaci o datumu upisa u nadležni registar ili na račun koji se vodi kod nadležnog tijela (primjerice dan upisa u registar dionica, dan upisa na račun nematerijaliziranih vrijednosnih papira u kompjuterskom sustavu ovlaštene osobe – Središnjeg klirinškog depozitarnog društva d.d. i dr.),
5. podaci o osobi koja je stekla 50% ili više udjela/većinska članska prava nad trgovačkim društvom–podnositeljem Prijave – ispunjava podnositelj nad kojim je druga osoba stekla 50% ili više udjela/većinska članska prava te upisuje podatke o imenu i prezimenu, prebivalištu/uobičajenom boravištu i poreznom broju fizičke osobe vlasnika udjela te ostale podatke prema točki 5. Prijave,
6. druge činjenice koje mogu biti od utjecaja za obračun, utvrđivanje ili naplatu poreza – podnositelj upisuje sve ostale podatke za koje smatra da su od utjecaja ili mogu biti od utjecaja na obračun, utvrđivanje i naplatu poreza, a nisu obuhvaćeni prethodnim točkama Prijave, kao što su podaci o osobama koje su ovlaštene za vođenje poslovnih knjiga, za zastupanje pred poreznim tijelima ili za primanje pismena,
7. napomene podnositelja Prijave – podnositelj upisuje sve druge napomene koje se odnose na podatke navedene u prethodnim točkama te navodi podatke bitne za porezno-pravni postupak koje prijavljuje na zasebnim listovima i ukupan broj zasebnih listova koje prilaže uz Prijavu,
8. popis priloženih isprava – podnositelj navodi sve isprave koje prilaže uz Prijavu u izvorniku ili kopiji,
9. Mjesto, dan, mjesec i godina podnošenja prijave Podnositelj prijave upisuje gdje i kada je podnio Prijavu.
10. Potpis podnositelja Prijave Podnositelj Prijave – fizička osoba vlastoručno potpisuje Prijavu po osobi ovlaštenoj za zastupanje (npr. zakonski zastupnik, opunomoćenik).
Za podnositelja prijave – pravnu osobu upisuje se ime i prezime osobe ovlaštene za zastupanje i funkcija (npr. direktor, ravnatelj). Prijavu potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje. Podnositelj Prijave upisuje gdje i kada je podnio Prijavu i vlastoručno potpisuje Prijavu (fizička osoba) ili ju potpisuje osoba ovlaštena za zastupanje (npr. zakonski zastupnik, opunomoćenik) te u slučaju pravne osobe upisuje se i funkcija osobe ovlaštene za zastupanje.
Podaci o transakcijskom računu
Potreban je naziv poslovne banke, IBAN, te osobe potpisnici.
Preuzimanja punomoći i ovlaštenja
Sukladno praksi računovodstvenog ureda i poslovnom dogovoru sa klijentom, u vrijeme uspostave poslovnog odnosa potrebno je potpisati potrebne punomoći za pristup elektroničkim portalima javne uprave za predaju dokumentacije i izvješćivanje o poslovanju.
Svaka institucija ima poseban protokol punomoći, a najčešće institucije za koje nam trebaju iste su:
– Porezna uprava
– Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
– Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
– Carinska uprava
– Financijska agencija
Digitalizacijom javne uprave sve više idemo ka cilju državne uprave, a to je elektronički potpis i preuzimanje prava putem e-Ovlaštenja. Razine vjerodajnica, postupci generiranja i upravljanja e-Punomoćima za pristup raznim e-uslugama preko web sučelja i ostalo vrlo je dinamično i treba ažurno pratiti upute pojedinih institucija.